Zbog aktuelne korona-pandemije „Euromelanoma Dan”, koji se obilje¾ava u maju, odlo¾en je do daljnjeg. Doktor Predrag ©tilet, dermatovenerolog i estetski dermatolog iz Tivta, èlan Borda „Euromelanoma“, istièe da je jedan od glavnih ciljeva kampanje „Euromelanoma“ podizanje svijesti o ¹tetnosti UV zraèenja, o naèinima kako da se graðani za¹tite od sunca, o va¾nosti pregleda i samopregleda, te ranoj dijagnostici melanoma i drugih oblika raka ko¾e.
– Svake godine bord Euromelanoma priprema kampanju za narednu godinu i sve zemlje (33 èlanice) pridr¾avaju se preporuka i smjernica Euromelanoma. Strategija kampanja „Eromelanoma“usmjerena je i na nauènu zajednicu, na doktore op¹te prakse, koji se bave primarnom za¹titom, kao i podizanje svijesti vlada dr¾ava i ministarstava zdravlja. Za razliku od nekih drugih oblika kancera, melanom je vidljiv golim okom, pa se postavlja pitanje u èemu je problem kod ranog otkrivanja ove bolesti. Raðene su studije na velikom uzorku, koje pokazuju da iako veliki broj ljudi zna da je sunèevo zraèenje ¹tetno i da mo¾e dovesti do bolesti, jako mali postotak se ¹titi na pravi naèin - ka¾e dr ©tilet za „Dan“.
©ta je melanom?
– Melanom pripada skupini najagresivnijih i na lijeèenje najrezistentnijih zloæudnih tumora kod ljudi. Riziènih uzroka za nastanak melanoma je vi¹e, a izlaganje ultraljubièastom (UV) zraèenju i opekotine od sunca su najèe¹æe. Tu se posebno istièu kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu i te¹ke opekotine (naroèito u djetinjstvu). Veliki je rizik i navika odlazaka u solarijume. Tako je studija Meðunarodne agencije za istra¾ivanje raka (The International Agency for Research on Cancer, ICR) utvrdila da izlaganje solarijumu prije 35. godine ¾ivota poveæava rizik za nastanak melanoma za 75 odsto, a postoji i jaka povezanost izmeðu kori¹æenja solarija i nastanka drugih zloæudnih tumora ko¾e. Na temelju takvih nalaza veliki broj zemalja je zabranio upotrebu solarija za mlaðe od 18 godina, dok su neke dr¾ave u potpunosti zabranile. Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija klasifikuje upotrebu solarijuma u prvu grupu karcinogena, ¹to znaèi da podtièu nastanak karcinoma kod ljudi. Smatra se kako je ultraljubièasto zraèenje solarijuma jaèe od podnevnog sunca u Mediteranskim zemljama. Osobe koje su u stanju imunosupresije (sni¾en imunitet koji mo¾e nastati usled primjene odreðenih medicinskih postupaka ili lijekova, ili se mo¾e raditi o steèenoj pojavi) imaju tri puta veæi rizik za nastanak melanoma.
Kako nastaje?
– Melanom nastaje malignom transformacijom melanocita, æelija koje stvaraju melanin, a koje su prisutne u ko¾i, oku, te epitijelu sluznica i mo¾danih ovojnica. Melanomi najèe¹æe nastaju iz mlade¾a i displastiènih mlade¾a, manjim dijelom iz melanocita neizmjenjene ko¾e. Tok bolesti zavisi od pojave i selekcije agresivnih tumorski æelija i odbrambene sposobnosti organizma. Melanomi su crne ili braon boje, ali mogu biti i u boji ko¾e, roze, crveni, ljubièasti, plavi ili bijeli. Èe¹æe se javlja kod ¾ena. Ukoliko se melanom dijagnostikuje i sa lijeèenjem krene pravovremeno, gotovo je uvijek izljeèiv. U suprotnom, ¹iri se na druge delove tijela, gdje postaje te¾ak za lijeèenje, najèe¹æe sa fatalnim posljedicama.
Faktori rizika za melanom obuhvataju porodiènu istoriju melanoma, liènu istoriju melanoma ili drugih tumora ko¾e, solarijumi kao i pretjerano izlaganje sunèevom svijetlu. Pojedinci sa velikim brojem tipiènih, atipiènih i displastiènih mlade¾a takoðe imaju veæu uèestalost melanoma. Atipièni i displasièni mlade¾i su va¾ne prekusorske lezije za melanom i slu¾e kao markeri poveæanog rizika. Postoje dvije vrste mlade¾a: normalni – male, braon fleke ili izrasline koje se pojavljuju u prvih nekoliko decenija ¾ivota kod gotovo svih ljudi; atipièni – èesto prekursori melanoma.
Kako se dijagnostikuje? Koje promjene ko¾e upuæuju na melanom?
-Kod melanoma se u najveæem broju sluèajeva radi o novonastaloj izraslini (oko 75 odsto), a u manjem broju (oko 25 odsto) sluèajeva o zloæudnom rastu ranije prisutnog nevusa. Obièno se radi o crveno-smeðim ili plavièasto-crnim asimetriènim tumorima. Meðutim, promjene mogu biti i bez pigmenta (tzv. amelanotièni melanomi), ¹to posljedièno ote¾ava postavljanje dijagnoze. Predilekcijska mjesta kod ¾ena su lice i noge, a kod mu¹karaca leða. Posebna opreznost preporuèuje se kod mlade¾a koji se mijenjaju (velièina, oblik, pojava vi¹e boja u mlade¾ima, neo¹tra ogranièenost od okolne ko¾e, krvarenje iz mlade¾a, erozije, ulceracije, svrab i bol u mlade¾u), kod pojave novih pigmentnih lezija (naroèito kod osoba starijih od 40 godina ¾ivota), kao i kod brzorastuæih, krvareæih lezija. U sluèaju pojave bilo koje od gore navedenih promjena potrebno je da se ¹to prije javite na specijalistièki dermatolo¹ki pregled.
Koliko je ra¹iren u Crnoj Gori, u kojoj mjeri je uèestao u Evropi, svijetu?
-Karcinom ko¾e od 15-te do 29-te godine zauzima drugo mjesto po uèestalosti karcinoma kod èovjeka. U svijetu preko 130.000 ljudi oboli od melanoma svake godine, preko tri miliona ljudi oboli od drugih oblika raka ko¾e, a svake godine u svijetu od melanoma umre preko 60.000 ljudi, dakle to je globalni problem. Na¾alost, mi u Crnoj Gori nemamo statistièkih podataka kako o karcinomu ko¾e, tako i o melanomu, te na to pitanje ne bih mogao da odgovorim.
Da li su melanomom najugro¾eniji ljudi u tropskim krajevima, zbog najveæe izlo¾enosti suncu, ili su to oni u sjevernim krajevima, odnosno, da li melanom ima veze sa bojom pigmenta ko¾e; jesu li tamnoputi otporniji, a oni svjetle puti podlo¾niji obolijevanju od melanoma?
-Najèe¹æe su ugro¾eni ljudi sa svijetlim tenom, tj. tip ko¾e I odnosno II, u konkretnom sluèaju iz Australije, Novog Zelanda, Skandinavije ali i Mediteranskih zemalja kojima pripada i Crna Gora zbog velikog broja sunèanih sati tokom godine, te na¾alost upravo one evidentiraju znaèajan porast melanoma.
Da li su neke osobe genetski predisponirane za obolijevanje?
-Osobe s podatkom o postojanju melanoma u porodici gdje èlanovi imaju veæi broj mlade¾a, imaju poveæan rizik za razvoj melanoma od 10 do 50 odsto.
Na koji se naèin lijeèi, da li je neophodna hirur¹ka intervencija?
- Jedino maligno oboljenje koje se vidi golim okom jeste karcinom ko¾e i melanom. Znaèi, ukoliko primjetite promjenu na ko¾i koja mijenja boju, oblik i velièinu, neravnih ivica je i dijametra veæeg od 5mm, trebalo bi da shvatite vrlo ozbiljno i da se javite najbli¾em dermatologu. Ukoliko dijagnostika poka¾e da se radi o melanomu ili nekom drugom karcinomu ko¾e, dermatolog æe vas uputiti kod hirurga koji æe promjenu hirur¹ki odstraniti i vi ste izlijeèeni. Da pojasnim, hirur¹ko uklanjanje melanoma ili nekog drugog karcinoma ko¾e u poèetnoj fazi dovodi do potpunog izlijeèenja. Ukoliko èekate i mislite da æe proæi samo od sebe, pravite veliku gre¹ku i dovodite sebe u opasnost. U zavisnosti od stepena ¹irenja melanoma u ¹irinu i dubinu zavisi i du¾ina pre¾ivljavanja do 5 godina. No, nauka napreduje i pojavili su se ljekovi koji se koriste kod uznapredovalog metastatskog melanoma. Ljekovi su dosta efikasni do onog trenutka dok ne doðe do mutacije gena.
Preporuèujete li neke kreme posebno, ili, mo¾da prirodne biljne preparate, kakve su koristile na¹e bake, recimo, na bazi maslinovog ulja, pèelinjeg meda, propolisa...
- Apsolutno ne preporuèujem nikakve biljne i prirodne preparate veæ kreme sa za¹titnim faktorom + 50 za za¹titu od UVA i UVB zraèenja. Kantarionovo ili maslinovo ulje nemaju nikakvo obrambeno dejstvo za¹tite od sunèevog zraèenja.
M.D.P.
Preventiva Bolje sprijeèiti, nego lijeèiti, ka¾e stara poslovica, a ¹ta Vi preporuèujete kao preventivu, da se sprijeèi da do melanoma doðe?
- U prevenciji nastanka melanoma potrebno je provoditi mjere fotoza¹tite koje obuhvataju sljedeæe: izbjegavanje direktnog izlaganja sunèevom zraèenju, naroèito u doba najjaèe insolacije (izmeðu 10 i 17 sati), za¹tita oèi naoèarima koje ¹tite od UVA i UVB zraka, no¹enje lagane odjeæe i kapa; kori¹æenje sredstva za za¹titu od UVA i UVB zraèenja koja se trebaju nanijeti u dovoljnoj kolièini. Takoðe trebalo bi imati na umu da se za¹titno sredstvo treba nanijeti oko pola sata prije izlaganja suncu, te da za¹titni sloj treba obnoviti svaka 2-3 sata, nakon plivanja (ukoliko se ne radi o vodootpornom sredstvu), kao i nakon brisanja ko¾e pe¹kirom. Posebnu pa¾nju treba posvetiti za¹titi djece buduæi je njihova ko¾a tanja i osjetljivija, a opekotine u djetinjstvu su posebno opasne za nastanak melanoma u kasnijoj dobi.
Vrlo je va¾no odlaziti i na redovne preglede mlade¾a u specijalistièke dermatolo¹ke ordinacije, gdje se obavljaju pregledi cijele ko¾e uz kori¹æenje metode dermoskopije. Pregledi cijele ko¾e ¹est puta poveæavaju moguænost otkrivanja melanoma u odnosu na parcijalne preglede. Za osobe s multiplim, atipiènim mlade¾ima savjetuje se pregled uz fotodokumentaciju. Pregledi se najèe¹æe obavljaju u vremenskim intervalima od 3 mjeseca do jednom godi¹nje.
)){kind=small}
